Bernardinac je pasmina pasa koja se prvi puta spominje u 17. stoljeću. Bernardinac se još javlja pod imenima Saint Bernard dog, Sveti psi, Alpski mastiff pas, Bernhardinerand i pas Barry (najpoznatiji Bernardinac, poznat po spašavanju 400 ljudskih života). Možda svoju najveću slavu, postigao je prikazivanjem u seriji filmova 'Beethoven' 1, 2, 3 i 4.

Veličina

Ženke su sitnije i visina im iznosi najmanje 65 cm. Mužjaci su krupniji, imaju veću glavu i njihova visina bi trebala minimalno iznositi 75 cm. Težina je ovisna o veličini i građi tijela; minimalno je 60 kg, no može iznositi i preko 90 kg.

Dlaka

Po dlaci razlikuju se dva tipa bernandinca: kratkodlaki i dugodlaki. Bijele su boje sa "plaštom" boje hrđe preko leđa. Bernardinci imaju bijele šape, bijela prsa i vrh repa koji je izrazito kitnjast.

Tornjak (lat. Canis montanus, poznat i kao: Hrvatski planinski pas, Bosanski Tornjak itd.) je planinski ovčarski pas čije je funkcija od jedanaestog stoljeća bila zaštita stada od pljačkaša i krupnih predatora kao što su vuk i medvjed.

Osobitosti

Tornjak je 60-75 cm visok, razne boje dlake (crne, bijele, sive, žute, smeđe i crvene), dlaka mu je na prijelazu između kratke u dugu, uši mu vise, a rep je obrastao dugom gustom dlakom. Mužjaci su teški oko 50-65 kg, a ženke od 38-50 kg. Iznimno je žilav, izdržljiv i skroman pas, naizgled bez imalo agresije vrlo odlučno i požrtvovno brani obitelj ili stado i odbija nepoznate. Izvrstan plivač u čemu mu pomažu razvijene kožice između prstiju, koje su nastale zbog hodanja po snijegu kao krplje. Ime je dobio po tome što se drži uz torove, odnosno ograđeni prostor za stoku.

Maltezeri (malteški psići), pasmina pasa, imaju meku, dugu, bijelu i svilenkastu dlaku, crnu njuškicu i duboke smeđe oči, koje se kriju ispod šiški. Iako izgleda ljupko kao plišana igračkica, on je mnogo više od kućnog ljubimca koji se drži na krilu i obasipa maženjem. Maltezer je vrlo hrabar, odan je zaštitnik svoga gospodara i s njegovom se djecom najradije igra.

Jorkširski terijer (Yorkshire terrier) je mala pasmina pasa.
Patuljasti Yorkshire dosiže visinu od 15 - 17 cm, težinu do 3,2 kg, živi preko 15 godina, dok Yorkie normalne veličine zna doseći visinu do 21 cm te težinu do 7 kg. Uzgajaju se već preko 100 godina.

Povijest

Zapadnoškotski bijeli terijer , poznat i kao Westie, je vrsta psa poznatog po svojoj živahnosti, odvažnosti i potpuno bijeloj dlaci. Izuzetno je prijateljskog ponašanja, pogotovo prema starijoj djeci, ali zahtijeva i puno pažnje. U svijetu je poznat kao maskota škotskog whiskyja Black & White. Nastao je križanjem Škotskog terriera i Cairn-a.

Izgled

Westie ima tamne, sjajne oči koje imaju prodorni pogled. Uši su mu male i uzdignute dajući psu izgled spremnosti za svaku situaciju.

Pod nazivom Fox Terijer ili Foxy podrazumijevaju se dvije pasmine: Smooth Fox Terijer i Wire Fox Terijer. Ove dvije pasmine su jako slične, najveća razlika im je krzno.

Opći podaci

Pasmina je prvenstveno služila za lov lisica (engl. fox). Izraz Fox Terrier se do sredine 19. stoljeća odnosio na grupu pasa koji su se uzgajali za lov. Nazivali su ih još i "foxies", bez obzira na veličinu ili pasminu. Prvi registrirani Fox Terijer, zvan Foiler ili Old Foiler, registriran je u Kennel Clubu oko 1875. - 1876. i tako je ova pasmina postala standardizirana.

Labrador retriver (skraćeno samo "Labrador"), jedna je od nekoliko vrsta retrivera.

Izgled

Labrador retriveri su snažni psi, srednje atletske građe, posebno jakog repa. Ženke teže oko 23 - 32 kg, a mužjaci oko 27 - 36 kg. Dlaka im je kratka i glatka, može biti u crnoj, žutoj ili smeđoj boji.

Postoje dvije vrste Labradora, Engleski i Američki, no male su razlike. Engleski su manji, kraći psi, sa većim glavama. Dok su Američki veći. Postoji još i Australijska vrsta, koja je manje poznata.

Dugodlaki Škotski ovčar (engl. Rough Collie) ili Škotski ovčar, Škot, Škotski Collie ili ponekad i samo Collie. (engl. Rough Collie). Škotski Collie izvorno je uzgojen za ovčarenje u Škotskoj.

Popularnost

Ovo je danas jedna od najpoznatijih pasmina u svijetu, za to su zaslužni djela i rad Alberta Paysona Terhunea i mnoge novele, filmovi, serije s poznatim imenom Lassie. Lik Lassiea je osmislio Eric Knight u kratkoj priči objavljenoj 1938. godine Lassie se vraća kući (objavio Saturday Evening Post) i 1940. godine kada je izdana kao novela. "Lassie" je prvi put ekraniziran 1943. godine u filmu Lassie se vraća kući s glumcima Roddy McDowall i Elizabeth Taylor. Prateći uspjeh filma, već 1945 godine objavljen je nastavak Lassiejev sin s glumcima Peter Lawford i June Lockhart. Sljedeće godine, 1946, objavljen je treći nastavak Hrabrost Lassiea s Elizabeth Taylor. 1949. godine počela je s emitiranjem radio emisija "Lassie Radio Show". Između 1950-1990 godina emitirane su TV serije Lassie, njih ukupno tri (1954-1974 (s Tommy Rettig), 1980tih-1990tih, 1997-1999). 2006. godine u UK objavljeno je reizdanje prvotnog filma s naslovom Lassie s glumcima Peter O'Toole, Samantha Morton.

Lassie je jedna od samo troje životinja koja je dobila zvijezdu na Hollywoodskoj stazi slavnih. (ostali su Rin tin tin i Stronghead 2005. godine show business journal Variety je svrstao Lassie u 100 ikona svih vremena.

preuzeto s www.jutarnji.hr
 

Ja­mes ­Hinks iz Bir­ming­ha­ma u En­gle­skoj stvo­rio je Bul­ter­i­je­ra že­le­ći do­bi­ti naj­bo­ljeg psa za bor­bu. Naj­više je vo­lio bi­je­le Bull­ter­ri­e­re i oni su po­sta­li, a i da­nas su, mo­der­ni pra­ti­o­ci. ­Hinks je ne­ho­ti­ce uzro­ko­vao po­ja­vlji­va­nje mno­gih zdrav­stve­nih pro­ble­ma, ko­ji se kod dru­gih Bul­ter­i­je­ra mno­go rje­đe ja­vlja­ju.

Bul­teri­jer je bio uzga­jan za­dnjih 100 go­di­na da bi se do­bi­la ži­vo­ti­nja ka­kvu da­nas po­zna­je­mo do­brog tem­pe­ra­men­ta, na gla­su po svo­joj Iju­ba­zno­sti pre­ma Iju­di­ma i bla­go­sti sa dje­com. Če­sto ­zvan i En­gle­ski bull­ter­ri­er, po ze­mlji svo­ga po­ri­je­kla, on po­put pra­vog Bri­tan­ca pred­sta­vlja lik gen­tle­ma­na me­đu osta­lim psi­ma -po­no­san, str­pljiv, ­odan i sa sja­jem u oku. Nje­gov ka­ra­kter je­dno­sta­vno ga ne svr­sta­va u pse po­go­dne za bo­ri­la­čki ­ring, bez obzi­ra na izu­ze­tne fa­ci­jal­ne ka­ra­kte­ri­sti­ke ko­je ga či­ne po­go­dnim za ta­kva za­strašuju­ća dje­lo­va­nja.