Bernardinac je pasmina pasa koja se prvi puta spominje u 17. stoljeću. Bernardinac se još javlja pod imenima Saint Bernard dog, Sveti psi, Alpski mastiff pas, Bernhardinerand i pas Barry (najpoznatiji Bernardinac, poznat po spašavanju 400 ljudskih života). Možda svoju najveću slavu, postigao je prikazivanjem u seriji filmova 'Beethoven' 1, 2, 3 i 4.

Veličina

Ženke su sitnije i visina im iznosi najmanje 65 cm. Mužjaci su krupniji, imaju veću glavu i njihova visina bi trebala minimalno iznositi 75 cm. Težina je ovisna o veličini i građi tijela; minimalno je 60 kg, no može iznositi i preko 90 kg.

Dlaka

Po dlaci razlikuju se dva tipa bernandinca: kratkodlaki i dugodlaki. Bijele su boje sa "plaštom" boje hrđe preko leđa. Bernardinci imaju bijele šape, bijela prsa i vrh repa koji je izrazito kitnjast.

Labrador retriver (skraćeno samo "Labrador"), jedna je od nekoliko vrsta retrivera.

Izgled

Labrador retriveri su snažni psi, srednje atletske građe, posebno jakog repa. Ženke teže oko 23 - 32 kg, a mužjaci oko 27 - 36 kg. Dlaka im je kratka i glatka, može biti u crnoj, žutoj ili smeđoj boji.

Postoje dvije vrste Labradora, Engleski i Američki, no male su razlike. Engleski su manji, kraći psi, sa većim glavama. Dok su Američki veći. Postoji još i Australijska vrsta, koja je manje poznata.

Ribe se obično svrstava u kategoriju kućnih ljubimaca. Međutim, svatko tko se njima bavi će reći kako je akvaristika nešto puno više – ljubav na granici između hobija i znanosti, uživanje u novom mikrosvijetu koji sami osmišljavamo, kreiramo i održavamo, a koji nam uzvraća ne samo estetskim ukrasom u našem domu.

Preuzeto s Magazin Nekretnine

Za smještaj vodenog svijeta potrebno je odabrati odgovarajuće mjesto jer akvarij mora biti na mirnom mjestu, zaštićen od propuha i direktne svjetlosti, koja uzrokuje nekontrolirani razvoj zelene alge. S obzirom da prosječni akvarij zapremine 150 litara teži otprilike 200 kilograma, postolje na kojem će stajati mora biti vrlo čvrsto, a valja voditi računa i o blizini utičnice, jer je izvor struje prijeko potreban za funkcioniranje akvarija. Razmislite čak o izradi metalne ili zidane konstrukcije za postolje akvarija, jer se drvo pod težinom savija, a pod utjecajem vode mijenja oblik, što može oštetiti akvarij

Preuzeto s Magazin Nekretnine

Postoji niz prihvatljivih oblika akvarija – pravokutni, duguljasti, polukružni, izduženi heksagonalni, s ravnom ili zaobljenom prednjom stranicom. Bilo koji od ovih oblika je prihvatljiv, a najvažnije je da je dovoljno velik i za ribe i zavodeno bilje ili ukrase kojima namjeravate oplemeniti vodeni svijet. Sljedeći korak u stvaranju akvarijskog mikrosvijeta jest nabava tehničkih uređaja bez kojih akvarijski svijet ne može opstati i koji pomažu da njime lakše upravljamo i održavamo ga. Također je važan i odabir supstrata koji polažemo na dno akvarija te napokon planiranje i odabir dekora, biljaka i onog što najviše veseli - ribica.

Preuzeto s Magazin Nekretnine

Bez dobrog filtra vodeni svijet u akvariju je teško održiv. Ribe i biljke u prirodi žive u puno „raskošnijim“ uvjetima. U njihovom prirodnom staništu vode ima u izobilju te se nusprodukti ishrane riba odmah rastvaraju u vodi u količinu koja je sasvim prirodna i bezopasna. U akvariju se, s obzirom na malu količinu vode, nitrati, amonijak, ostaci nepojedene hrane i ostali nusprodukti gomilaju čak i do toksičnih razina. Zbog toga su filtri prijeko potrebna oprema. Mehanički filtri osiguravaju čišćenje vode od čestica koje plivaju u njoj; sve se obavlja kroz razne filtarske spužvice, vlakna ili vatu. Biološka filtracija je najvažnija i najprirodnija jer potiče razvoj bakterija koje neutraliziraju amonijak. One se prirodnim putem naseljavaju na razna mjesta u akvariju – na biljke, dekoracije, stjenke, a naročito je važna njihova visoka koncentracija na području gdje je protok vode najjači, u filtru. Površinu filtra možemo uvećati postavljanjem raznih poroznih materijala koji pogoduju naseljavanju korisnih bakterija. Aktivnim ugljenom kemijski se filtrira voda od kemijskih spojeva i teških metala, bistri mutna voda akvarija, a ukoliko smo ribe tretirali lijekovima, kemijska filtracija je obavezna. Osim ovih načina filtracije, redovita djelomična izmjena vode osnovni je način filtracije i održavanja idealnih prirodnih uvjeta u akvariju. Za ovakav postupak potrebno je uvijek imati dovoljnu količinu adekvatno pripremljene i pročišćene vode s obzirom da je obična voda iz slavine hladnija od one u akvariju, a osim toga sadrži klor i teške metale.

Preuzeto s Magazin Nekretnine

Kao i u prirodi, biljni i životinjski stanovnici malih akvarijskih svjetova ne mogu živjeti bez svjetlosti. Umjetnom rasvjetom oponašamo prirodno sunčevo svjetlo, pa posebnu pažnju treba posvetiti jačini, vrsti i spektru emitirane svjetlosti. Prejaka svjetlost pregrijava vodu i potiče razvoj algi, dok preslaba može prouzročiti propadanje biljaka i razvoj izuzetno opasne smeđe alge. Pravilan ritam prirodne izmjene dana i noći možemo regulirati sami, a preporučuje se nabava mehaničkog ili digitalnog „timera“.
Pri odabiru žarulje, idealno rješenje je fluorescentna cijev koja emitira cijeli spektar svjetla, ne zagrijava se i cjenovno je vrlo povoljna. Nešto skuplja, ali zato bolja varijanta je metal-halogena svjetiljka. Svjetlost u akvariju, osim održavanja fotosinteze, ima i vrlo važnu estetsku funkciju. Dobrom kombinacijom boja svjetlosti možemo naglasiti ili čak u potpunosti izmijeniti izgled podvodnog svijeta.

Preuzeto s Magazin Nekretnine

Pravilnim odabirom raznih dekorativnih elemenata, vrlo je lako sastaviti svoj akvarij iz snova. Panjevi, stijene, keramički ukrasi, kamenje – sve može izgledati lijepo, ali imperativ prije svega treba biti prirodnost. Akvarij oponaša život u prirodi, stoga će svaki pretjerani, šareni ili neprirodni element dekora izgledati suvišno i neće se uklapati u sliku prirodnog akvarija. U početku je najbolje voditi se izrekom – manje je više.
Na vanjsku pozadinu akvarija poželjno je zalijepiti tapetu u nekoj od prirodnih boja, materijala ili uzoraka. Šljunak, razni oblici gline ili jednostavni gotovi supstrati prirodna su podloga koja će pogodovati rastu bilja. Ne smije biti kemijski tretirana niti oštrih bridova, kako se ribe ne bi ozlijedile. Igrom različitih veličina i granulacija šljunka moguće je postići zanimljive reljefne oblike. Mnoge ribe vole prirodna skrovišta, stoga im treba omogućiti skrivanje u prirodne rupe ili špilje kojese formiraju od kamena ili drveta.

Preuzeto s Magazin Nekretnine

Živo bilje u akvariju održava mikrofloru vodenog svijeta, kemijski filtrira i kisikom obogaćuje vodu. Postoji mnoštvo raznih vrsta biljaka, no generalno ih možemo podijeliti prema tome jesu li plutajuće, prizemne ili visoke. U prednji dio akvarija obično se sadi nisko bilje, a visoko se pozicionira u pozadinu.
Biljke u akvarij sadimo kada je on prazan, a vodu dodajemo tek nakon što smošto smo biljke učvrstili i pozicionirali. Prije sadnje biljke je poželjno dezinficirati, pravilno skratiti predugačko korijenje, odstraniti sve oštećene, trule listove. Neke biljke se ne sade, već se prozirnim ribičkim koncem pažljivo pričvršćuju za elemente u akvariju. Zbog malih zahtjeva preporučuju se vodena leća, tvrdi rogolist, Cladophora aegagropila, Bacope, Riccia fluitans, Marsilea, Microsorum pteropus i druge, a preporuka je krenuti s nekoliko osnovnih vrsta pa postupno dodavati nove biljke.

 Preuzeto s Magazin Nekretnine

Anubias Barteri vrlo je otporna močvarna biljka i jedna od najzahvalnijih akvarijskih biljaka. Raste na kamenju ili panjevima skrivena od direktnog izvora svjetlosti. Anubias Barteri Nana malena je biljka i jedna od najpopularnijih, najotpornijih i najljepših u svakom akvariju. Uspijeva u svim uvjetima, ne zahtjeva mnogo svjetlosti, odlično podnosi promjene temperatura.
Cabomba caroliniana pripada u veće akvarijske biljke i zato je  pogodna za stražnje dijelove akvarija, a naročito je lijepa ako se sadi u raskošnim grmovima. Potrebno joj je puno svjetla, prihrane i ugljičnog dioksida. Zbog toga brzo raste i odlična je za biološko pročišćavanje vode od štetnih spojeva.

Preuzeto s Magazin Nekretnine

Kaže se, šećer dolazi na kraju, a u akvaristici zaista ribe dolaze na kraju. Baš kao i u ljudskom svijetu, prvo podignemo temelje kuće, sagradimo zidove, obloge, postavimo izolacije, uredimo podove i stropove, postavimo dekoracije i elemente namještaja, pustimo da „odleži“ neko vrijeme i na kraju se uselimo. Ribe u akvarij dolaze tek nakon što je sve spremno, prekontrolirano, odležano i osigurano. Kao i kod svih koraka prije, odabiru malih stanovnika akvarija potrebno je posvetiti dovoljno vremena, informirati se i odlučiti za one najprikladnije. Treba uzeti u obzir veličinu riba, njihove prohtjeve za temperaturom i tvrdoćom vode te proučiti kako se slažu s ostalim primjercima svoje vrste ili drugim vrstama. Živahne ribe mogle bi smetati mirne vrste, a agresivne bi mogle napraviti i daleko veći nesklad u suživotu s ostalim primjercima.

Preuzeto s Magazin Nekretnine

Ovisno o tome za koju smo se vrstu vodenog svijeta odlučili, tropski ili hladnovodni, potrebno je kontrolirati i održavati temperaturu vode. Potrebno je nabaviti kvalitetan digitalni ili stakleni termometar za pokazivanje temperature, čiju će razinu održavati grijač s ugrađenim termostatom. Pri smještaju grijača najvažnije je paziti da bude blizu protoka vode, kako bi se temperatura ravnomjerno raspoređivala prilikom cirkulacije. Važno je voditi računa o tome da akvarij bude smješten dalje od direktnih izvora topline kao što su radijatori ili peći, jer bi oni mogli utjecati na poteškoće s regulacijom temperature vode.
Grijač mora imati dovoljnu jačinu, stoga je uvijek dobro nabaviti jači grijač nego što je realno potrebno. Naime, preslabi grijač mogao bi se zbog preopterećenja pregrijavati ili čak pucati, što također utječe na stabilnost temperature vode. U iznimno vrućim ljetnim mjesecima postoji mogućnost povećane temperature u akvariju, što se onda rješava hlađenjem vode otvaranjem poklopca akvarija ili uključivanjem klima-uređaja u prostoriji.

Preuzeto s Magazin Nekretnine

Ribe ova vrste slove kao dobri i brzi plivači, a dolaze u više vrsta i boja. U domaćim zooshopovima često ćete vidjeti ove vesele, živahne ribe koje plivaju razigrano po akvariju. Narav im je miroljubiva, no vole grickati peraje drugim ribama pa ih ne bi trebalo kombinirati sa skalarima, bettama i ostalim ribama raskošne opreme za plivanje. Jako vole jesti, najbolje se osjećaju u gusto zasađenim akvarijima, a što je veće jato barbus tetrazona, manja je vjerojatnost da će gnjaviti ostale ribe s već spominjanim grickanjem.

Preuzeto s Magazin Nekretnine